Jučer sam bio na jednoj zanimljivoj i nesvakidašnjoj izložbi u Tehničkom muzeju. Radi se o izložbi lego kockica, tj. o modelim izrađenim lego kockicama. Ostao sam iznenađen što sve ljudska mašta, volja, trud i kreativnost mogu napraviti od lego kockica. Svakako preporučam da posjetite izložbu. Izložba je otvorena do 24.6.2010, utorak-nedjelja od 9:00 do 17:00, ponedjeljak i blagadni muzej ne radi. Cijena ulaznice je 10 kn, zaista mislim da trud uložen u izradu ovih modela treba nagraditi posjetom.
Izložbu su organizirali: Tehnički muzej, Zagreb; Klub “Kockice“, Zagreb
Nekoliko zanimljivih modela (slikano s iPhoneom, kvaliteta fotografija slabija; opisi fotografija većinom preuzeti s stranica Tehničkog muzeja):
Danas je u Muzeju suvremene umjetnosti najavljen projekt društvene mreže ”Mozgalo”. Mreža bi trebala okupljati kreativne ljude, začetnike ideja i povezivati ih u virtualne okrugle stolove u svrhu realizacije projekata. Koliko sam shvatio projekat je započela udruga MRAK (mreža za ravoj i kreativnost). Za sada je projekt u najavi, čvrsto vjerujem da će se realizirati kroz nekoliko mjeseci, što zbog velikih imena koja su se okupila oko projekta, što zbog atraktivnosti samog projekta.
Na današnoj prezentaciji su sudjelovali: Fizičar dr. Davor Pavuna, prof.dr.sc. Slavko Krajcar s FER-a, Poznati dizajner Mirko Ilic, psihologinja Jasminka Jeličić i predsjednica udruge MRAK Ivana Nikolic.
Budući da snimke koje sam snimio s iPhoneom nisu dovoljno jasne, pismeno ću citirat i komentirati nekoliko zanimljivih rečenica dr. Davor Pavune:
“…da bi nacija išla naprijed… mora biti razvoj, a razvoj znači da u društvu imate… 1,5% inženjera…”.
S ovim citatom se slažem u potpunosti, jer ekonomisti, pravnici, filozofi (naglasio je da su nam potrebni) ne mogu proizvesti proizvod, oni sudjelju na svoj način, ali bez inženjera nema proizvoda! (proizvoda oko kojeg su kasnije zaista potrebni ekonomisti i pravnici) Nakon izrečenog uzeo je iPhone i Nokia mobilni uređaj u ruke i rekao: “ovo je Apple a ovo je stara Nokia… da li mi to u Hrvatskoj možemo, odgovor je DA…” Zaista mislim da je moguće da i mi imamo svoju kompaniju takvog ranga, ne mora to biti tvornica mobilnih uređaja, možemo npr. podržati projekt električnog automobila tvrtke “Dok-ing” koja je već sada uspješna u proizvodnji vozila za razminiravanje, vozila osposobljenih za gašenje požara itd… Dr. Pavuna tvrdi da je znanstveno dokazano da jednoj državi da bi bila uspješna treba samo 3% znalaca, koje i imamo. Bitno je da se ti znalci umreže i da se stvori kritična masa. Na nivou Hrvatske to je samo 100000 građana.
Kasnije moli medije da im se da “redovni ulaz”. Slično je i komentirao dizajner Mirko Ilić kada se obraćao prisutnim medijima: “Molio bih vas da i povremeno probate na naslovne strane stavljati i pametne, da probate povremeno staviti na naslovne strane one koji su zaradili 10 milijuna, a ne samo ukrali, i da lijepi mogu biti i u duhu a na samo plastičnim operacijama…”
A ja se zaista pitam zašto nemaju više prostora u medijima? Zašto dobar dio medija (ne svi) daje pažnju poduzetnicima “preko noći”, nekim slavnim silikonskim osobama, brakovima slavnih, BigBrotheru (koja je poruka BB-a ? Nemoj radit niše 100 dana za milijuna kn…). Gledatelj vidi uzor u tim “slavnim” ljudima, vidi da je to put kojim se dolazi na televiziju, to je put za slavu?!?
Dr. Pavuna je na kraju još rekao da je poslao pismo premijerki Jadranki Kosor u kojem nastoji objasniti da on i ljudi oko njega nude rješenja na području energetike, bankarstva možda i brodogradnje no odgovora nema. Rečeno je još puno toga zanimljivog, ne samo na ovome predavanju. Dr. Pavuna je predhodno održao predavanje na EFZG-u gdje je govorio o odnosima SAD-a i Kine, bio je i u hotelu International gdje je tema skupa bila “obnovljivi izvori energije” Previše je toga rečeno da bih sve ovdje citirao, nadam se da neću ni morati u budućnosti, nadam se da će on i slični njemu dobiti medijskog prostora.
Unaprijed se ispričavam zbog iznimno loše kvalitete snimke, snimka nije cijela, snimana je s iPhoneom, s veće udaljenosti.
Jedan od izraženijih problema hrvatskog turizma je problem sezonalnosti, problem postoji jer se hrvatska turistička ponuda temelji na jednom turističkom resursu a to je more. Jasno je da će doći do ovakvog problema jer ne možemo kontrolirati godišnja doba, isto tako je jasno da se ne može ni razviti snažan turizam van sezone, al prostor za napredak postoji. Dalje u tekstu ću iznijeti moguća riješenja ili smjernice za napredak.
Kako prevladati ove probleme? Potrebna je suradnja između nacionalinih turističkih organizcija (kao što je hrvatska turistička zajednica), privatnog i javnog sektora na nacionalnoj i na lokalnoj razini.
Navedene institucije i organizacije bi trebale djelovati u smjeru razvijanja antropogenih sadržaja i drugih prirodnih sadržaja osim mora, i to:
Kulturnih- osim arhitektonskih i drugih umjetničkih dostignuća, bilo bi dobro razvijati manifestacijski turizam van sezone,
Gastronomski, seoski, turizam- istaknuti atraktivnost seoskog turizma, predstaviti se s jedinstvenim gastronomskim običajima i ostalim običajima kao što su stari zanati. Taj vid turizma treba povezati s ekologijom.
Ekološki turizam- ekološki turizam postaje sve veći trend u svijetu i mora ga se pratit, tu je bitan utjecaj države koja mora usaditi ekologiju u svijest građana i to obrazovanjem (već od rane dobi, predškolsko i osnovnoškolsko razdoblje), kaznama i nagradama te poreznom politkom.
Sportski turizam- i to na dva načina: sport kao motiv putovanja bilo kao sportaš ili navijač, ili sportsko-rekreativni turizam tj. rekreacija kao motiv putovanja npr. planinarenje na Paklenici
Kružna putovanja- problem je što van sezone rijetko koje turističko mjesto ima ponudu koja može zadržati turista dulje od 2 dana, upravo bi tu činjenicu trebali prepoznati turoperatori i turističke agencije i djelovati u smjeru stvaranja kružnih putovanja tj. u svoj aranžman trebaju uključiti više mjesta.
Jedno je sigurno, potencijal je velik i neiskorišten, jasno je da se ne može očekivat masovni turizam, ali sigurno se može poboljšati sadašnja situacija. Turizam ima multiplikativna djelovanja, pokreće zaposlenost, razvije ostale gospodarske grane kao što su poljopivreda, građevina, proizvodnja hrane i pića i sl. Turizam može biti jedan od pokretača nacionalne ekonomije i ne smije ga se zapostavit, pogotovo kada shvatimo da je turizam jedan oblik izvoza.
